Lovno streljaštvo je danas u svijetu zastupljeno kao i svi drugi sportovi. Gađanje letećíh meta (glinenih golubova) organizirano se provodi od početka prošlog stoljeća. Pronalaskom modernih letećih meta razvile su se i streljačke discipline Trap, Parni trap i Skeet, koje su olimpijski sportovi. U oblasti lovstva gađanje vještačkih golubova je posebno značajan i popularan sport sa stanovišta edukacije lovaca - rukovanja lovačkim oružjem, postizanja i održavanja bolje preciznosti u gađanju, tako da lovno streljaštvo predstavlja najbolji vid treninga za lov, odnosno vježbanja za veću efikasnost u lovu, a upravo rezultati gađanja na lovno-streljačkim natjecanjima pokazuju koliko su lovci obučeni u rukovanju oružjem.
Historija
Prvo zabilježeno natjecanje u gadanju živih golubova datira iz 1790. kad su u upotrebi bile samo sačmarice s jednom cijevi. U Engleskoj su ova natjecanja uz proizvodnju sačmarica s dvije cijevi, tijekom 1850., bila posebno popularna. Najveći doprinos razvoju ovog sporta je dao C. Lefaucheux, puškar iz Pariza (1802-1852.), a zatim, 1868., C. W Lancaster, puškar iz Londona. Oba su radila na usavršavanju lovačkih pušaka sačamarica u vlastitim tvornícama oružja. Predlagali su mjere u razvoju ovog sporta u kojemu su dokazivali dobru i sigurnu upotrebljivost svojih sačmarica. Popularnost ovog sporta se ubrzo proširila u Italiji, Belgiji, Francuskoj i drugim Zapadnoevropskim zemljama, tako da su se svake godine, po nekoliko puta, organizirala natjecanja u gadanju golubova.
Prva i poznata natjecanja su se organizirala u Monte Carlu gdje su se takmičili najbolji strijelci svih zemalja svijeta. Svake treće godine se organiziralo svjetsko prvenstvo u gadanju živih golubova. Bila je dozvoljena je upotreba lovačkih sačmarica svih kalibara, ali je municija morala biti punjena isključivo olovnom sačmom oznake 12. Pogodak je bio priznat ako je golub pogođen i pao u prostor
(polukrug ograđen žicom). Ako je pao izvan žice računalo se kao promašaj. Tek kasnije, u SAD, po prvi put se natjecanje odvijalo u gađanju meta - staklenih kugli, a kasnije glinenih golubova. Staklene lopte su bacane u zrak a profesionalni strijelci su reklamirali lovačke puške poznatih tvornica Winchester i Spencer, najbolji rezultat u gađanju meta je postigao Amerikanac A. I-I. Bogardus, 1879, koji je od 5.500 pogodio 5.144 lopti u zrak. Gađanje staklenih lopti je od 1866. do 1880. bio veoma popularan sport.
Konstruiranjem novih meta, tj. glinenih golubova koje smo mi naslijedili, Amerikanac G. Ligowsky je 1880. izbacio iz upotrebe staklene lopte. Ustvari, prvo je Bečlija Fuchs, 1894., izumio papirnatog goluba i time uveo novu sportsku disciplinu u gadanju na nežive golubove, ali se te mete nisu dugo održale u upotrebi.
Prvi ručni bacač glinenih golubova, 1927., napravio je Francuz Emile Laporte` Mete, glineni golubovi, izbacivali su se ručnim bacačem koji je i dostizale su daljinu do 135 rn. Automatski trap su se počeli raditi 1980. Kod gađanja glineníh golubova pogodak se računao ako se od udara sačme glineni golub raspao se okrnjio bar jedan njegov komad. Prvo međunarodno natjecanje u gadanju glinenih golubova je održano u Chicagu (SAD) 1884., a kao olimpíjski sport je uveden 1900. na Olimpijadi u Parizu. Prvi poznati svjetski prvak u gađanju glinenih golubova je bio Mađar Sándor Lumniczer (298 pogodaka od 300 meta) na Olimpijadí u Stockholmu 1929.
Discipline
U leteće mete spadaju tri discipline: TRAP, PARNI TRAP i SKEET.
l. TRAP je disciplina koja se sastoji od 125 meta koje se gađaju u 5 serija od po 25 meta, One se u dva dana i to 75 (prvi dan) 50 meta -I- finale (drugi dan), Na početu svake serije prvih pet strijelaca moraju zauzeti mjesta od broja l do broja 5, dok šesti strijelac mora ostati mjesta l i SPREMAN krenuti čim strijelac broj l izvrši gadanje. Na strijelčev povik, metu izbaci jedan od petnaest strojeva koji se nalaze u rovu. Kada strijelac broj l izvrši gađanje regularne mete, mora se pripremiti da krene na mjesto broj 2 čim strijelac na tom mjestu izvrši gađanje i tako dalje. Kada strijelac na mjestu 5 izvrši gađanje odmah kreće stazom iza linije gađanja i vraća se na mjesto l (6) nastavljajući kruženje sve dok svaki strijelac ne završi gađanje na 25 meta. Strijelac koji je gađanje na jednom mjestu prilikom kretanja prema sljedećem mjestu, ne smije ometati drugog strijelca ili osoblje.
2. PARNI TRAP je disciplina koja se sastoji od 150 meta koje se gadaju u 3 serije, svaka od po 25 para, 150 meta, a gađa se u jednom danu, Ako broj natjecatelja prelazi kapacitet streljana za disciplinu za jedan dan, se rasporediti u dva dana tj. prvi dan 100 meta, drugi dan 50 meta plus finale. Kada je strijelac spreman, na njegov povik dva stroja u istom trenu izbace po jednu metu.
3. SKEET je disciplina koja se sastoji od 125 meta koje se gađaju u 5 serija od po 25 meta. One se mogu gađati Sarno u dva dana s 75 50 Hnale._]ednu grupu sačinjavaju 6 strijelaca, a linija sačinjava 8 mjesta. Strijelac mora stati na mjesto na liniji gađanja, zauzeti stav, napunití pušku i pozvati metu u roku 10 sekundi, nakon što je njegov prethodnik izvršio gadanje, ili nakon što je sudac sudac dao znak za početak. Do pojave meta, strijelac se mora nalaziti u položaju SPREMAN, stojeći s obje noge u granicama streljačkog mjesta, pušku s obje ruke. Kundak puške mora biti u dodiru s tijelom strijelca tako da je gornji vrh kundaka na oznaci, ili ispod oznake na streljačkom prsluku u visini kuka i mora ostati u tom poloiaju dok se pojavi meta. Nakon opaljenja strijelac mora odmah napustiti svoje mjesto.
Značaj i svrha
Strijelac, da bi bio uspješan u ovom sportu, mora često da trenira, odnosno uvježbava pucanje na glinene golubove. Sudjelovanje lovaca u natjecanjima u gađanju glinenih golubova od velikog je značaja za lovstvo i svakog lovca osobno. Lovačka udruženja traba da podržavaju ovaj sport, tj. da imaju odgovarajuća strelišta i organiziraju natjecanja u gađanju glinenih golubova i na drugi sličan način motiviraju i upute lovce na lovno streljaštvo. Time se posebno pruža mogućnost mladim lovcima da steknu streljačko iskustvo, tj, da postignu vještinu gađanja lovačkom puškom sačmaricom, a starijim lovcima da usavrše tehniku gađanja. Na taj način svi lovci daleko sigurnije stiču sposobnost brzog ciljanja divljači, rukovanja puškom i refleks, odnosno brzinu pokreta usklađenu s kretanjem lovine. Time se pospješuje eflkasan, human i brz odstrjel u pokretu, bez ranjavanja i gubitka trofeja, a predusprečava se nesreća u lovu. U cilju boljeg razvoja lovnog streljaštva, kao sporta koji od početka ide u korak sa lovstvom, lovačka udruženja bi trebala imatí strelišta za gađanje glinenih golubova, posebno zbog obuke mladih lovaca. Lovno streljaštvo je u mnogim razvijenim zemljama sastavni dio lovnog zakonodavstva, te je bavljenje lovom nemoguée bez lovnog streljaštva.
Komisija za lovno streljaštvo
Historija
Prvo zabilježeno natjecanje u gadanju živih golubova datira iz 1790. kad su u upotrebi bile samo sačmarice s jednom cijevi. U Engleskoj su ova natjecanja uz proizvodnju sačmarica s dvije cijevi, tijekom 1850., bila posebno popularna. Najveći doprinos razvoju ovog sporta je dao C. Lefaucheux, puškar iz Pariza (1802-1852.), a zatim, 1868., C. W Lancaster, puškar iz Londona. Oba su radila na usavršavanju lovačkih pušaka sačamarica u vlastitim tvornícama oružja. Predlagali su mjere u razvoju ovog sporta u kojemu su dokazivali dobru i sigurnu upotrebljivost svojih sačmarica. Popularnost ovog sporta se ubrzo proširila u Italiji, Belgiji, Francuskoj i drugim Zapadnoevropskim zemljama, tako da su se svake godine, po nekoliko puta, organizirala natjecanja u gadanju golubova.
Prva i poznata natjecanja su se organizirala u Monte Carlu gdje su se takmičili najbolji strijelci svih zemalja svijeta. Svake treće godine se organiziralo svjetsko prvenstvo u gadanju živih golubova. Bila je dozvoljena je upotreba lovačkih sačmarica svih kalibara, ali je municija morala biti punjena isključivo olovnom sačmom oznake 12. Pogodak je bio priznat ako je golub pogođen i pao u prostor
(polukrug ograđen žicom). Ako je pao izvan žice računalo se kao promašaj. Tek kasnije, u SAD, po prvi put se natjecanje odvijalo u gađanju meta - staklenih kugli, a kasnije glinenih golubova. Staklene lopte su bacane u zrak a profesionalni strijelci su reklamirali lovačke puške poznatih tvornica Winchester i Spencer, najbolji rezultat u gađanju meta je postigao Amerikanac A. I-I. Bogardus, 1879, koji je od 5.500 pogodio 5.144 lopti u zrak. Gađanje staklenih lopti je od 1866. do 1880. bio veoma popularan sport.
Konstruiranjem novih meta, tj. glinenih golubova koje smo mi naslijedili, Amerikanac G. Ligowsky je 1880. izbacio iz upotrebe staklene lopte. Ustvari, prvo je Bečlija Fuchs, 1894., izumio papirnatog goluba i time uveo novu sportsku disciplinu u gadanju na nežive golubove, ali se te mete nisu dugo održale u upotrebi.
Prvi ručni bacač glinenih golubova, 1927., napravio je Francuz Emile Laporte` Mete, glineni golubovi, izbacivali su se ručnim bacačem koji je i dostizale su daljinu do 135 rn. Automatski trap su se počeli raditi 1980. Kod gađanja glineníh golubova pogodak se računao ako se od udara sačme glineni golub raspao se okrnjio bar jedan njegov komad. Prvo međunarodno natjecanje u gadanju glinenih golubova je održano u Chicagu (SAD) 1884., a kao olimpíjski sport je uveden 1900. na Olimpijadi u Parizu. Prvi poznati svjetski prvak u gađanju glinenih golubova je bio Mađar Sándor Lumniczer (298 pogodaka od 300 meta) na Olimpijadí u Stockholmu 1929.
Discipline
U leteće mete spadaju tri discipline: TRAP, PARNI TRAP i SKEET.
l. TRAP je disciplina koja se sastoji od 125 meta koje se gađaju u 5 serija od po 25 meta, One se u dva dana i to 75 (prvi dan) 50 meta -I- finale (drugi dan), Na početu svake serije prvih pet strijelaca moraju zauzeti mjesta od broja l do broja 5, dok šesti strijelac mora ostati mjesta l i SPREMAN krenuti čim strijelac broj l izvrši gadanje. Na strijelčev povik, metu izbaci jedan od petnaest strojeva koji se nalaze u rovu. Kada strijelac broj l izvrši gađanje regularne mete, mora se pripremiti da krene na mjesto broj 2 čim strijelac na tom mjestu izvrši gađanje i tako dalje. Kada strijelac na mjestu 5 izvrši gađanje odmah kreće stazom iza linije gađanja i vraća se na mjesto l (6) nastavljajući kruženje sve dok svaki strijelac ne završi gađanje na 25 meta. Strijelac koji je gađanje na jednom mjestu prilikom kretanja prema sljedećem mjestu, ne smije ometati drugog strijelca ili osoblje.
2. PARNI TRAP je disciplina koja se sastoji od 150 meta koje se gadaju u 3 serije, svaka od po 25 para, 150 meta, a gađa se u jednom danu, Ako broj natjecatelja prelazi kapacitet streljana za disciplinu za jedan dan, se rasporediti u dva dana tj. prvi dan 100 meta, drugi dan 50 meta plus finale. Kada je strijelac spreman, na njegov povik dva stroja u istom trenu izbace po jednu metu.
3. SKEET je disciplina koja se sastoji od 125 meta koje se gađaju u 5 serija od po 25 meta. One se mogu gađati Sarno u dva dana s 75 50 Hnale._]ednu grupu sačinjavaju 6 strijelaca, a linija sačinjava 8 mjesta. Strijelac mora stati na mjesto na liniji gađanja, zauzeti stav, napunití pušku i pozvati metu u roku 10 sekundi, nakon što je njegov prethodnik izvršio gadanje, ili nakon što je sudac sudac dao znak za početak. Do pojave meta, strijelac se mora nalaziti u položaju SPREMAN, stojeći s obje noge u granicama streljačkog mjesta, pušku s obje ruke. Kundak puške mora biti u dodiru s tijelom strijelca tako da je gornji vrh kundaka na oznaci, ili ispod oznake na streljačkom prsluku u visini kuka i mora ostati u tom poloiaju dok se pojavi meta. Nakon opaljenja strijelac mora odmah napustiti svoje mjesto.
Značaj i svrha
Strijelac, da bi bio uspješan u ovom sportu, mora često da trenira, odnosno uvježbava pucanje na glinene golubove. Sudjelovanje lovaca u natjecanjima u gađanju glinenih golubova od velikog je značaja za lovstvo i svakog lovca osobno. Lovačka udruženja traba da podržavaju ovaj sport, tj. da imaju odgovarajuća strelišta i organiziraju natjecanja u gađanju glinenih golubova i na drugi sličan način motiviraju i upute lovce na lovno streljaštvo. Time se posebno pruža mogućnost mladim lovcima da steknu streljačko iskustvo, tj, da postignu vještinu gađanja lovačkom puškom sačmaricom, a starijim lovcima da usavrše tehniku gađanja. Na taj način svi lovci daleko sigurnije stiču sposobnost brzog ciljanja divljači, rukovanja puškom i refleks, odnosno brzinu pokreta usklađenu s kretanjem lovine. Time se pospješuje eflkasan, human i brz odstrjel u pokretu, bez ranjavanja i gubitka trofeja, a predusprečava se nesreća u lovu. U cilju boljeg razvoja lovnog streljaštva, kao sporta koji od početka ide u korak sa lovstvom, lovačka udruženja bi trebala imatí strelišta za gađanje glinenih golubova, posebno zbog obuke mladih lovaca. Lovno streljaštvo je u mnogim razvijenim zemljama sastavni dio lovnog zakonodavstva, te je bavljenje lovom nemoguée bez lovnog streljaštva.
Komisija za lovno streljaštvo